Petodnevni posjet Brazilu bit će Benediktu XVI. prvo putovanje u Latinsku Ameriku otkako je prije dvije godine počeo pontifikat, za razliku od njegova prethodnika, Ivana Pavla II. koji je taj kontinent posjetio čak 18 puta.

U Aparecidi će 13. svibnja Bendikt XVI. predsjedati otvaranju CELAM-a, koji se sastaje nakon punih 15 godina, i usredotočit će se na "vjersku revoluciju" kontinenta, doma polovice od milijarde katolika u svijetu.

Procjenjuje se da protestanti danas čine 20 posto stanovništva Latinske Amerike, a trend je u porastu i budi veliku zabrinutost Katoličke crkve, otkriva nacrt radnog dokumenta koji završava pozivom Crkvi na akciju.

To "budi ozbiljnu zabrinutost, posebice jer su uglavnom katolici ti koji emigriraju u druge vjerske skupine", stoji u nacrtu dokumenta o kojem će razgovarati biskupi. Ekspanzija protenstantizma "zahtijeva hitno promišljanje Crkve i poduzimanje odgovarajuće pastoralne akcije", piše u zaključku nacrta.

Dokument navodi tri važna razloga takve pojave: manjak pastoralnih službenika (klera, časnih sestara); neprimjerena evangelizacija u prošlosti i nedostatna skrb za siromašne, a ovaj je posljednji nadasve važan jer na "Kontinentu nade", kako ga je nedavno imenovao sam Benedikt XVI., većina novopečenih protestanata novači se iz siromašnih favela velikih metropola.

Prema podacima, broj katoličkih vjernika u Latinskoj Americi pao je sa 74 posto na 64 posto stanovništva, pokazuje anketa (brazilskog) instituta Datafolha. Broj katolika u neprestanom je padu u Brazilu, a broj protestanta doseže gotovo trećinu stanovnika kao i u Gvatemali. U Kolumbiji je zadnjih godina 5 milijuna vjernika napustilo Katoličku crkvu.

Da bi vratila izgubljene ovčice, "Crkva mora izići iz svojih župa i institucija gdje čeka da vjernici dođu k njoj te umjesto toga treba sama krenuti ususret ljudima", ocijenio je u intervju za dnevnik Globo brazilski kardinal Claudio Hummes, pročelnik Zbora za kler.

U članku za BBC Mundo (na španjolskom jeziku) "Katolička crkva sada skupo plaća", sociolog Bernardo Barranco tvrdi da je osudom Teologije oslobođenja, popularnom među latinoameričkim klerom 70-ih i 80-ih godina, Crkva izgubila siromašne.

Teologija oslobođenja zagovara ujedinjenje kršćanskih vrijednosti s borbom za prava najsiromašnijih (Indijanaca, seljaka bez zemlje, radnika), ali Vatikanu je ona odviše mirisala marksizmom. Sam Benedikt XVI, koji je niz godina bio prefekt Kongregacije za nauk vjere, borio se protiv pristaša Teologije oslobođenja, osuđujući ih na izolaciju.

Vatikan je tako i u ožujku osudio djelo Jona Sobrina, teologa iz Salvadora koji je uz Leonarda Bofa, jedan od otaca Teologije oslobođenja.

Benedikt XVI. koji će se u Sao Paolu "sastati s mladima", a dan poslije kanonizirati prvoga sveca rođenoga u Brazilu, franjevca Antonija de Sant'anu Galva (ili Brat Galvo, 1739-1822.), te predvoditi misu u Aparecidi u nedjelju, imat će prigode progovoriti o problemima kontinenta duboko obilježenog socijalnim nejednakostima i gospodarskim i političkim turbulencijama.

No, Benedikt XVI. angažiran je u borbi protiv "diktature relativizma" postmodernih društava i u obrani "jasne vjere" i zato za njega "problemi Latinske Amerike nisu temeljno različiti od problema drugih kršćana u svijetu", tvrdi talijanski vatikanist Sandro Magister.

Stoga će Papa, zabrinut učincima globalizacije, izraziti žaljenje zbog "slabljenja" obitelji. Njegova je bojazan jasna imaju li se na umu pripreme ustavnih promjena u Kolumbiji koja želi pravo nasljeđivanja prenijeti i na homoseksualne parove ili u Meksiku koji želi legalizirati pobačaj.

(Hina)

Komentari (0)

Ime

Komentar

smaller | bigger

Dodaj komentar