 Nemoguće je da ovdje ne pronađemo nešto veliko, riječi su kojima nas je dočekala arheologinja Snježana Vasilj. Moguće da je tu bio grad ili ilirska luka
Stručni tim bosanskih i hrvatskih arheologa, na čelu sa Snježanom Vasilj, uzbunio je ovih dana Europu objavivši vijesti da su na granicama Parka prirode Hutovo blato u zapadnoj Hercegovini otkrili pravu senzaciju - ilirske brodove stare 2200 godina.
Arheolozi su na osam četvornih metara jezerskog dna na lokalitetu Desilo, pet kilometara od Čapljine, pronašli pravo arheološko bogatstvo. Uz dva broda dugačka 15-ak metara, koji su jedini dosad pronađeni brodovi Ilira, pronašli su i 30-ak amfora te jedno drveno koplje, izvrsno očuvano ispod jezerskog mulja, a na obali jezera, sasvim slučajno, prilikom iskopavanja, pronađeno je i drevno groblje sa zasad otkrivenih sedam kamenih grobnica.
Loše vrijeme, kiša koja je danima vlažila nalazište, ali više od toga i nedostatak financijskih sredstava, nakratko su zaustavili radove na lokalitetu koji bi uskoro zlatnim slovima mogao biti upisan u arheološku kartu Europe. Mr. Snježana Vasilj, profesorica na sarajevskom Filozofskom fakultetu i mostarskom Sveučilištu, smatra, naime, da lokalitet Desilo skriva mnogo više od samo dva broda. - Nemoguće je da ovdje ne pronađemo nešto veliko - riječi su s kojima nas je dočekala S. Vasilj, arheologinja koja je posljednjih 25 godina svojeg znanstvenog rada posvetila drevnim stanovnicima Balkana - Ilirima. Neprirodna, prestrma konstrukcija obale jezera, kameni blokovi, očito obrađivani za gradnju, koji su razasuti duž nalazišta, i tisuće komadića keramike i rimske cigle, upućuju ovu stručnjakinju da se pod površinom jezera skriva senzacija.  - Tu su boravila ilirska plemena Ardijejaca i Daorsa. Moguće je da je tu bio čitav grad ili ilirska luka jer je ovo nalazište izuzetno bogato - naglas razmišlja Snježana Vasilj dok joj mobitel neprestano zvoni. Zovu kolege, čestitaju na uspjehu, a zovu i novinari. Mogući skriveni grad nadomak Čapljine bio bi baš tu. U njegovu je otkrivanju izuzetno važan trag bio to što su na dnu, uz brodove, otkrivene i amfore, teret koji su prevozili, najvjerojatnije na relaciji od Narone (današnjeg Metkovića) prema zasad još neotkrivenom gradu upravo u zapadnoj Hercegovini. - Propustili smo najveću bevandu u BiH - kaže kroz šalu S. Vasilj koja sumnja da su brodovi Ilira potopljeni u bitki s Rimljanima.  Ilirska plemena, uz uobičajene poslove, bavila su se i gusarenjem, pa je moguće da su upravo tu bili prikriveni u jednom od svojih pohoda, a kada ih je neka rimska izvidnica otkrila, vjerojatno ih je i potopila. To ne znači da se na tom istom mjestu ne skriva još brodova, a ni luka ili grad u blizini ne čine se nevjerojatnim. Na njih upućuju i kamene grobnice, pronađene uz jezero. Već letimičnim pregledom lokaliteta pronađena je izuzetna arheološka vrijednost. No, budući da je Ministarstvo obrazovanja odobrilo novac za daljnja istraživanja, lokalitetu će se pristupiti mnogo znanstvenije - georadarom. - Snimit ćemo dno kako bismo vidjeli što se sve ovdje skriva. Brodovi su dobro očuvani, kao i koplje, jer su na neki način bili konzervirani pod muljem. No, nećemo ih moći vaditi iz vode, da se ne bi raspali - objašnjava S. Vasilj.  Amfore su smještene kod obitelji Krešić, a brigu o njima vodi baka Ane. Nju amfore i ne zanimaju, pa je i prilikom našeg obilaska izrazila čuđenje zašto slikamo vrčeve koji nisu ni čitavi. Ali, arheolozima koji će ih na fakultetima istraživati te su amfore bogatstvo i redom će biti sastavljene. Razumljiva je stoga ljutnja Snježane Vasilj kada priča o skrnavljenjima ovog nalazišta, krađama vrijednih amfora i drugih predmeta, koje su zabilježene od 70-ih naovamo. U njima su, navodno, sudjelovali i pripadnici međunarodnih snaga. Mještani, naime, pričaju da su prošlo ljeto (a tvrde da je riječ o pripadnicima EUFOR-a) došli s oklopnjacima, okružili jezero i ronili. Magistrica Vasilj pribojava se da su deseci artefakata zauvijek izgubljeni zahvaljujući krađama.
Kakvi su bili starosjedioci?
 Ime Iliri zbirni je naziv za skupinu plemena i plemenskih saveza koji su nastanjivali prostor Balkana, od Panonske nizine do Jadranskog mora i Italije. Plemena su bila sačinjena od bratstava i bila su brojna, a u praktičnom životu Iliri su se bavili mnogim poslovima. Bili su vješti graditelji brzih brodova, gusarili su, rudarili, bavili se stočarstvom i poljoprivredom, lovom i ribolovom, čak i metalurgijom. Proizvodili su i pivo, ali im je omiljeno piće bila medovina, koju su u velikim količinama ispijali na svečanostima. |
Jutarnji list
|
Mario Jurišić, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, vođa je tima s hrvatske strane, koji radi na lokalitetu Desilo. 
On podržava teoriju o naselju Ilira u Desilu. Kaže da je vrlo vjerojatno riječ o pristaništu, a prisutnost grobova potvrđuje da se radi o organiziranom životu i da će ostaci gradine vjerojatno biti pronađeni. 
Podjednako spektakularna vijest, poput ove o otkrivenim brodovima, bila je i otkriće dvije tisuće godina starog ilirskog svetišta u špilji Spila na poluotoku Pelješcu.
